inekcija1
 
 
 
“Osim osiguranja pitke vode, niti jedno dostignuće ne može se mjeriti s cijepljenjem u borbi protiv zaraznih bolesti i smanjenju smrtnosti”

 
 
 

Što je cijepljenje/imunizacija?

Cijepljenje je unošenje antigena u organizam radi stvaranja protutijela, koja će pri susretu s mikroorganizmom od kojega potječe cjepivo, spriječiti razvoj bolesti. Antigeni su specifična strana tijela koja izazivaju imunološki odgovor organizma. U cjepivima su antigeni najčešće dijelovi mikroorganizama, cijeli mrtvi ili oslabljeni mikroorganizmi. Protutijela su proizvodi limfocita tj. obrambenih stanica organizma koje ciljano uništavaju mikroorganizme.


Važnost cijepljenja

Prije stotinu godina zarazne bolesti su bile glavni uzrok smrtnosti u svijetu, čak i u razvijenim zemljama. U današnje vrijeme postoje razne vrste dostupnih cjepiva protiv više od 26 zaraznih bolesti s novim cjepivima u razvoju koje će pridonijeti povećenju broja zaraznih bolesti koje se mogu prevenirati cijepljenjem.

Kontinuirana upotreba cjepiva na svjetskoj razini pokazala se kao uspješna kontrola, a u nekim slučajevima  dovela je i do eradikacije (iskorijenjenja) bolesti. Prije nego što su kampanje cijepljenja iskorijenile sve prirodne oblike velikih boginja 1977. godine, ova bolest je ugrožavala 60% svjetske populacije i odnosila živote svake četvrte oboljele osobe. Između 1999. i 2003. smrtnost od ospica je cijepljenjem pala na globalnoj razini za 40%; dok su neke regije zacrtale potpuno iskorjenjenje ove bolesti.

Na domaku je i iskorjenjenje poliomijelitisa (dječje paralize). Od 1988 godine,. kada je ustanovljena Globalna inicijativa za eradikaciju polia, broj slučajeva pao je za 99%, što znači da je 5 milijuna ljudi pošteđeno paralize. 2002. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je europsku regiju regijom bez dječije paralize.

Tijekom godina pobol od difterije, tetanusa, pertusisa, ospica i infekcije izazvanom Hib-om je također drastično smanjen i time su spriječene  bolesti,  invaliditet  i smrtnost.

Godišnje se cijepljenjem spasi 2,5 milijuna života, ali usprkos neporecivom uspjehu cijepljenja i učinjenih  napora u povećanju procijepljenosti godišnje i dalje umire više od 2 milijuna ljudi od bolesti koje je moguće prevenirati cijepljenjem. Stoga imunizacija i dalje predstavlja izazov. Prosječna procijepljenost u svijetu je 80%, no vrlo su značajne razlike između pojedinih zemalja.

Iskustvo je pokazalo kako smanjenje stope procijepljenosti otvara mogućnost ponovnog javljanja bolesti među prethodno zaštićenim stanovništvom. U novije vrijeme pojavile su se velike epidemije, npr. epidemija difterije u zemljama Commonwealtha u 1990-ima koja je 1995. na svom vrhuncu brojila 50.000 slučajeva. Ovo jasno oslikava kako su konstantan oprez i povećanje procijepljenosti neophodni za buduću kontrolu i iskorjenjivanje određenih zaraznih bolesti.

Cijepljenjem ne štitimo samo pojedinca koji prima cjepiva, već cijelo društvo, uključujući i one koji se zbog rane dobi još nisu stigli cijepiti, ili se zbog kontraindikacija ne mogu cijepiti.


Cijepljenje je najučinkovitija i najisplativija javnozdravstvena mjera.

Analize napravljene u Sjedinjenim Američkim Državama pokazale su da svaki US dolar koji je potrošen na cjepivo uštedi od 2 do 27 US dolara  zdravstvenih  troškova. Eradikacija dječje paralize (polia) SAD-u je uštedjela 3 milijarde US dolara. Procjenjuje se da će globalna eradikacija polia donijeti ukupne uštede od bar  1,7 milijardi US dolara godišnje.